Reportaža - Sydney

Najblještaviji grad Australije

Izgled grada priča je za sebe. Tu se smjenjuju gradske četvrti koje posjećaju na tipične američke gradove, na smireni dio Londona, na živost Napulja ili užurbanost Hong Konga. Najstariji dio Sidneja djelomično je ostao sačuvan u najstarijem gradskom centru po imenu Roks.

Bojana Ilić

Sidnej je najblještaviji i, svakako, najposebniji grad Australije. Pravi je simbol zemlje čiji je prostor prije samo 250 godina bio nepoznat. Danas se, me|utim, ubraja u dijelove svijeta koji iznena|uju velikim mogućnostima razvoja. Samo 250 godina bilo je dovoljno da se taj nepoznati dio zemlje iz nejasnih tragova civilizacije kamenog doba, preko doba kolonijalne vlasti uvrsti u jednu od najsavremenijih zemalja.
Ako se zaputite u Australiju za vrijeme putovanja u avionu pogledaćete dva filma, pojesti dva obroka, dva puta se malo odmoriti i eto vas u Sidneju. Ovo je izuzetan grad, pun zanimljive prošlosti i privlačne sadašnjosti. Idemo ga zato bar malo upoznati...
Mnogi ljudi dolaze u Sidnej. To je topli dom sa širom otvorenim vratima za sve one koji žele da ga posjete ili zauvijek ostanu u njemu. Smješten je na fjordu dugom 20 kilometara tj. na obalama prekrasnih morskih zaliva. Upravo zbog toga ima izuzetno povoljan položaj. Sidnej je najstariji australijski grad koji ima 4 miliona stanovnika. On je nedjeljiv dio austalijske istorije, osnovan 1788. godine. Ime je dobio po istorijskom velikanu tog doba Lordu Sidneju.
Izgled grada priča je za sebe. Tu se smjenjuju gradske četvrti koje posjećaju na tipične američke gradove, na smireni dio Londona, na živost Napulja ili užurbanost Hong Konga. Najstariji dio Sidneja djelomično je ostao sačuvan u najstarijem gradskom centru po imenu Roks.
Ipak, pravi simboli ovog grada jesu dvije gra|evine kakve bi poželio sve i jedan grad na ovoj planeti. To su najveći sidnejski most i sidnejska Opera. Idemo po redu...

Most najčešće gledamo na televiziji za Novu godinu kada se sa njega u visine vine million vatrometnih prskalica najrazličitijih boja. Riječ je o divovskom mostu, jedinstvenom željezničkom kolosijeku koji je povezao gradsko središte i sjevernu gradsku četvrt. Ispod ovog čeličnog diva koji je postavljen na 4 ogromna nosača, prolaze i najveći prekookeanski brodovi bez ikakve opasnosti ili smetnje. Most je napravljen na oko 136m iznad mora. On ima 8 kolona za automobile, 4 željezničke pruge, 2 pješačka prolaza što dovoljno govori o propusnoj moći mosta. Izgradnja je trajala 10 godina, a u promet je pušten 19. marta 1932. godine. Težak je 53000 tona. Smatra se remek djelom savremene tehnike, a kada ga gledate iz daljine prosto će vam se činiti nevjerovatna činjenica da su ga napravile čovječije ruke.
Od nedavno postoji i prava turistička atrakcija - penjanje na vrhove sidnejskih mostova sa kojih vidite cijeli grad kao na dlanu. I ako odete u Sidnej i skupite dovoljno hrabrosti za ovako nešto sigurna sam da to sebi nećete moći priuštiti. Samo za stariju djecu (pod nadzorom roditelja) ova atrakcija košta 110 dolara, a za odrasle je duplo skuplja! Uz sve ovo rezervacija je obavezna bar dan ranije. Na početku vam pregledaju srce, pritisak i urade alkotest. Pa onda slijedi oblačenje kostima, vezanje sigurnosnog pojasa sa alkama (za ne daj Bože), a onda krećete. Iako ste svezani, i postoji i ograda, mnogi odustaju i ne do|u do samog vrha. Oni koji uspiju kada do|u tamo ispuste prave uzdahe oduševljenja. Kažu da se to ne zaboravlja i da je osjećaj neopisiv. Kao uspomenu dobijete svoju fotografiju uslikanu na vrhu - besplatno.
Sidnej je grad izuzetnih i zanimljivih gra|evina. [etajući prema obali nećete moći promašiti jednu od najpoznatijih zgrada Australije, poznatu širom svijeta. To je čuvena zgrada Opere. Ona je podignuta na jednom od najljepših mjesta u zalivu. Ta veličanstvena zgrada na obali mora izgleda poput otvorene divovske morske školjke. Neki, opet, kažu da liči na velikog jedrenjaka. Bilo kako bilo, pored ove gra|evine nećete proći, a da na vas ne ostavi snažan utisak. Zgrada je djelo poznatog arhitekte iz Danske Utzona. Zanimljivo je da ovaj arhitekta nikada nije vidio svoje remek djelo u Sidneju. Zgradu Opere vi|ao je samo preko televizije ili u novinama. Zapravo, radi se o tome da su se Austrijalijanci jako zamjerili ovom čovjeku. U znak izvinjenja ove godine je pozvan da svojim arhitektonskim rješenjima pomogne rekonstrukciju Opere. Tek ovog ljeta 2003. Utzon će prvi put vidjeti kako uživo izgleda zgrada Opere, njegovih ruku djelo.
Poslije ovoliko razgledanja sigurno ćete ogladniti i poželjeti da se uz dobro jelo odmorite u nekom od sidnejskih restorana. Ako ste student sa sobom obavezno nosite studentsku karticu, jer sa njom imate popust u većini restorana. Ipak, prije nego što u|ete raspitajte se za cijene. Ponekad i neizgledni restorani imaju astronomske cijene. Preporičujemo vam jedan mali restoran sa malim cijenama i velikim popustom. Zove se Bronte (po obližnjoj plaži), a tamo ćete moći probati nešto što sigurno niste do sada jeli: kajganu od emuovog jajeta. Ukoliko želite domaćini će tik ispred vas peći doručak i pokazati vam tu golemu količinu hrane koje sadrži samo jedno emuovo jaje.
U nastavku razgledanja uvijek možete otići do turističkog centra koji se nalazi u samom centru Sidneja. Tamo dobijete sve moguće prospekte i preporuke kuda da odete i šta da vidite. Kao suvenir, na poklon, dobijete i zastavicu Australije. U tom centru možete i kupiti ostale suvenire: odjeću sa natpisima Australije, igračke kengur, koala...
A sada... trkom idemo do luke Darling gdje se može vidjeti pravi akvarijum, nevi|en do sada. To je ogroman bazen sa staklenim tunelom, a ako vam se pruži prilika da posjetite ovu atrakciju nemojte se prepasti ajkula. Ti morski psi pribiže se samom staklu, pa mnogi počinju da sumnjaju u čvrstinu ovog staklenog zamka. Na samom ulazu i izlazu dobićete sve potrebne informacije o ribama, morskim psima, i načinu na koji ovaj akvarijum radi. Ukoliko vam je dosta vode i zatvorenog prostora najbolje rješenje jeste čuveni botanički vrt. E, to zaista vrijedi obići. Ne samo da ćete imati priliku vidjeti najneobičnije biljke, nego i najneobičnije ptice- posebno papige koje niste ni u mašti zamišljali. Toliko boja, toliko neobičnosti i raznolikosti u životu niste vidjeli. To je prava šansa da podledate cvijeće i biljke koje su karakteristične samo za ovaj kontinet. Papagaji su veoma pitomi, tako da ćete moći da ih dodirujete, hranite, a ukoliko im budete zanimljivi možda vam i stanu na ruku, glavu, rame (u tom slučaju čuvajte nos).
I dok smo, bar u mašti, šetali Sidnejom potpuno smo zaboravili Aboridžane. Oni su glavni nosioci stare kulture i tradicije u Australiji. Posjetimo da su oni na ovom kontinentu od pamtivjeka. U sadašnjem vremenu veliki dio ovog stanovništva se prilagodio savremenom načinu života. Me|utim, mnogi su ostali vjerni starom načinu i ostali u unutrašnjosti Austarlije da žive po starim pravilima i običajima. Takav, još uvijek po malo, domorodački način življenja zanimao je mnoge istraživače koji su dio svoga rada posvetili njima i prepustili se duhu Aboridžana. To su veoma jednostavni ljudi koji drže do svoje istorije i tradicije. Upravo zbog toga u Sidneju postoji radio stanica koja program emituje na njihovom jeziku. U zadnje vrijeme sve je više škola koja rade na aboridžanskom jezikć.
Njihova odje}a je, isto tako, jednostavna i puna raznih boja. ^est im je običaj da svoje tijelo išaraju jarkim bojama. Zavisno od šara i biranih boja možemo pretpostaviti njihova osje}anja i trenutno raspoloženje, pa čak i namjere. Tako na primjer bijele tačkice po tijelu znače ljutnju, a blage, krive linije sre}u. U ve}ini muzeja i biblioteka postoje pravi pisani dokazi o njihov istoriji i duhovnom bogatstvu. Neki su u samom centru Sidneja, pa je zanimljivo obi}i ih i naučiti nešto novo.
Našem obilasku Sidneja polako dolazi kraj. Iskreno rečeno teško mi je staviti tačku i zaustaviti se, jer smatram da se o Sidneju još mnogo toga može i treba re}i. Upravo zbog toga i vama i sebi bi poželjela da se što prije na|emo u ovom gradu. Samo tako }emo se uvjeriti da je to izuzetan grad XXI vijeka koji je u kratkom vremenskom periodu preobrazio ovaj dio kontinenta u savremeni dio svijeta. Sretan vam put!